Na jučerašnjem predstavljanju Javnog poziva za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske za 2020. godinu, kojem su nazočili ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić, kao i naša gradonačelnica Ana Kučić, Hrvatska elektroprivreda predstavila je 11 projekata, odnosno 11 općina i gradova koji su u 2019. godini na isti način započeli s razvojem sunčanih elektrana na njihovom području. Prema potpisanim sporazumima, dio jedinica lokalne samouprave projektnu dokumentaciju priprema do ishođenja lokacijske dozvole. To su općine Kršan, Lipovljani, Sućuraj i Viljevo te Grad Mali Lošinj. Ostale jedinice lokalne samouprave projektnu dokumentaciju pripremaju do ishođenja građevinske dozvole, a to su gradovi Lipik, Novska, Križevci i Ludbreg te općine Bedekovčina i Marijanci.
Tom prilikom predstavljen je i projekt sunčane elektrane Ustrine od 9,9 MW koji će uz buduću elektranu na Unijama od 1MW, osigurati stabilnost opskrbe energije na čitavom području Grada Malog Lošinja.
„Čestitao bih HEP-u na vizionarstvu i proaktivnoj politici koju je pokazao surađujući s jedinicama lokalne samouprave pri realizaciji ovih projekata. Kompatibilnost strategija HEP-a i Vlade RH pokazatelj je da HEP zaslužuje biti kompanija koja će biti nositelj tranzicije Hrvatske u niskougljučno gospodarstvo. Nadam se da će ovaj primjer dobre prakse poslužiti i privatnim investitorima kao vodilja smjera u kojem se trebamo kretati“, izjavio je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
„Suradnja s lokalnom zajednicom pomaže nam ubrzati realizaciju našeg obnovljivog scenarija razvoja. S druge strane, općine i gradovi imaju priliku da se jače angažiraju na razvoju održive energetske infrastrukture na svom području što će doprinijeti njihovom gospodarskom i ukupnom razvoju. Mi u HEP-u shvaćamo svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva. Zato smo bez oklijevanja nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Ne samo da investicijski ciklus HEP grupe nije zaustavljen ili usporen, već smo plan investicija za 2020. godinu utvrdili u do sada najvećem iznosu u povijesti Hrvatske elektroprivrede, na 4,9 milijardi kuna. Već smo prošle godine, s 3,4 milijarde kuna ostvarili rast investicija na godišnjoj razini za više od 40 posto, a planom za ovu godinu postavili smo još ambicioznije ciljeve. S jednakim ćemo intenzitetom nastaviti investicijski ciklus s planiranim ulaganjima od 14,5 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2024. godine. U ovom trenutku u izgradnji imamo hidroenergetski sustav Kosinj/Senj2, najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, vrijednosti 3,4 milijarde kuna, novi visokoučinkoviti blok u Elektrani-toplani Zagreb, u koji ulažemo 900 milijuna kuna, vjetroelektranu Korlat vrijednosti 500 milijuna kuna, i šest sunčanih elektrana. Naš je plan do 2030. godine u proizvodnim kapacitetima imati novih 1.500 megavata, od čega 350 megavata u vjetroelektranama, a jednako toliko i u sunčanim elektranama“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.
Inače, u ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. HEP će uložiti 750 milijuna kuna.
U Malom Lošinju ističu kako je ovo još jedan veliki projekt koji se razvija u skladu sa projektom energetske tranzicije u kojem su gradovi Mali Lošinj i Cres pilot projekti Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji za čistu energiju EU otoka.
Neke projekte su pokrenuli poput stvaranja preduvjeta za fotonaponsku elektranu na Unijama koja se razvija kroz projekt Samoodrživog otoka Unije, dok se za fotonaponsku elektranu u Ustrinama, kojom će se osigrati stabilnost opskrbe energije na otoku, već sklapa Ugovor i izrađuje idejni projekt.
„Radimo na razvoju fotonaponske elektrane u Ustrinama i na Unijama, razvoju širokopojasne infrastrukture, pametnom upravljanju vodoopskrbom i komunalnim uslugama. Sve naše zgrade imaju energetske preglede, sufinanciramo zamjenu azbestnih krovova našim sugrađanima, potičemo ih da ugrađuju solare na vlastite obiteljske kuće, sufinanciramo kamate za energetsku obnovu višestambenih zgrada. U svim mjestima i na manjim otocima koji pripadaju Lošinju postavljeno je 16 pametnih klupa te elektropunionica za automobile u ulici Priko. U planu je postavljenje punionica za automobile na području Nerezina i Velog Lošinja, te elektropunionica za bicikle u Malom Lošinju, Nerezinama i Velom Lošinju. Energetska tranzicija otoka, pridonijet će dodatnoj promociji cijele destinacije kroz podizanje ekološke svijesti lokalnog stanovništva, što će zasigurno prepoznati i gosti koji posjećuju cresko-lošinjski arhipelag.“ Ističe gradonačelnica Malog Lošinj Ana Kučić.
Neke projekte su pokrenuli poput stvaranja preduvjeta za fotonaponsku elektranu na Unijama koja se razvija kroz projekt Samoodrživog otoka Unije, dok se za fotonaponsku elektranu u Ustrinama, kojom će se osigrati stabilnost opskrbe energije na otoku, već sklapa Ugovor i izrađuje idejni projekt.
„Radimo na razvoju fotonaponske elektrane u Ustrinama i na Unijama, razvoju širokopojasne infrastrukture, pametnom upravljanju vodoopskrbom i komunalnim uslugama. Sve naše zgrade imaju energetske preglede, sufinanciramo zamjenu azbestnih krovova našim sugrađanima, potičemo ih da ugrađuju solare na vlastite obiteljske kuće, sufinanciramo kamate za energetsku obnovu višestambenih zgrada. U svim mjestima i na manjim otocima koji pripadaju Lošinju postavljeno je 16 pametnih klupa te elektropunionica za automobile u ulici Priko. U planu je postavljenje punionica za automobile na području Nerezina i Velog Lošinja, te elektropunionica za bicikle u Malom Lošinju, Nerezinama i Velom Lošinju. Energetska tranzicija otoka, pridonijet će dodatnoj promociji cijele destinacije kroz podizanje ekološke svijesti lokalnog stanovništva, što će zasigurno prepoznati i gosti koji posjećuju cresko-lošinjski arhipelag.“ Ističe gradonačelnica Malog Lošinj Ana Kučić.