Kako bismo podrobnije objasnili sve aspekte radova na sustavu vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Unija, u nastavku donosimo više detalja.
Naime, radi se o uistinu kapitalnom zahvatu koji je izuzetno važan s aspekta vodoopskrbe i gotovo jednako tako važan za sustav odvodnje. Isprojektiran je cijeli zahvat, a izvođenje se planira u fazama što zbog financijskih što zbog tehničkih mogućnosti jer se radi o izuzetno zahtjevnoj lokaciji sa otežanim mogućnostima pristupa.
Izgradnja sustava vodoopskrbe omogućava korištenje vode u gotovo neograničenim količinama i jasno je da se na taj način povećavaju i količine otpadne vode te se uvijek javlja nelagoda i strah da li će ispuštanje otpadnih voda ugroziti najveći kapital koji imamo, a naročito na pučinskim otocima, to je čisto more. Poznavajući tu opasnost, a dodatno potaknuti sve strožim zahtjevima za količinama i kvalitetom otpadne vode koja se smije ispustiti u more, izrađen je elaborat zaštite okoliša iako se radi o relativno malom zahvatu u globalnim razmjerima.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAV VODOOPSKRBE I SUSTAV ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA SANITARNIH OTPADNIH VODA OTOKA UNIJE proučava eventualne utjecaje ne samo na more, već i po sadržaju možemo vidjeti na sve aspekte okoliša:
- PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ……………………………………………
2.1 Postojeće stanje ………………………………………………………………………………………..
2.1.1 Vodoopskrbni sustav ……………………………………………………………………………
2.1.2 Sustav odvodnje ………………………………………………………………………………….
2.2 Opis glavnih obilježja zahvata ………………………………………………………………….
- PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ……………………………………………..
3.1 Opis stanja okoliša …………………………………………………………………………………….
3.2 Klimatske karakteristike područja …………………………………………………………………
3.3 Reljefne, geološke i pedološke osobitosti ………………………………………………………
3.4 Rizici od poplava ……………………………………………………………………………………….
3.5 Stanje vodnog tijela ……………………………………………………………………………………
3.6 Ocjene kakvoće mora za kupanje …………………………………………………………………
3.7 Zone sanitarne zaštite ………………………………………………………………………………..
3.8 Zaštićena područja …………………………………………………………………………………….
3.8.1 Zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode …………………………………..
3.8.2 Ekološka mreža – Natura 2000 ……………………………………………………………..
3.8.3 Nacionalna klasifikacija staništa …………………………………………………………….
3.9 Osjetljiva područja RH ………………………………………………………………………………..
3.10 Kulturno povijesna baština ………………………………………………………………………….
3.11 Prirodna baština i krajobraz …………………………………………………………………………
3.12 Prostorno – planska i ostala planska dokumentacija ……………………………………….
- OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ………………………..
4.1 Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja i korištenja zahvata …………………………
4.1.1 More i stanje vodnog tijela …………………………………………………………………….
4.1.2 Utjecaj na tlo ………………………………………………………………………………………
4.1.3 Utjecaj na zrak ……………………………………………………………………………………
4.1.4 Klimatske promjene …………………………………………………………………………….
4.1.5 Zaštićena područja ……………………………………………………………………………..
4.1.6 Krajobrazne vrijednosti ………………………………………………………………………..
4.1.7 Bioraznolikost …………………………………………………………………………………….
4.1.8 Postojeća infrastruktura ……………………………………………………………………….
4.1.9 Buka ………………………………………………………………………………………………….
4.1.10 Otpad ………………………………………………………………………………………………..
4.1.11 Akcidenti ……………………………………………………………………………………………
4.2 Mogući utjecaji na okoliš nakon prestanka korištenja zahvata …………………………..
4.3 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ……………………………………………….
4.4 Mogući značajni utjecaji zahvata na zaštićena područja …………………………………..
4.5 Mogući značajni utjecaji zahvata na ekološku mrežu Natura 2000 …………………….
4.6 Opis obilježja utjecaja …………………………………………………………………………………
- PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA AKO SU
RAZMATRANI ……………………………………………………………………………………………………….
5.1 Mjere zaštite okoliša tijekom građenja zahvata ……………………………………………….
5.2 Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata ……………………………………………..
5.3 Mjere zaštite okoliša nakon prestanka korištenja zahvata ………………………………..
Iako se na području zahvata prema Zakonu o zaštiti prirode ne nalaze zaštićena područja, stupanj pročišćavanja i karakteristike podmorskog ispusta obzirom na broj potencijalnih priključaka zadovoljavaju i veći stupanj zaštite:
PRAVILNIK O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA OTPADNIH VODA
- Komunalne otpadne vode
Članak 7.
(7) Komunalne otpadne vode iz sustava javne odvodnje aglomeracija s opterećenjem manjim od 2 000 ES neovisno o osjetljivosti područja i aglomeracija opterećenja 2 000 – 10 000 ES koje otpadne vode ispuštaju u priobalne vode koje nisu proglašene osjetljivim područjem, pročišćavaju se odgovarajućim pročišćavanjem prije ispuštanja otpadnih voda u prijemnik.
-Dakle obzirom na planiranih 750 ES(ekvivalent stanovnika) spadamo u kategoriju do 2000 ES i mogli bi ispuštati otpadne vode u more čak i da je „osjetljivo područje“
Uređaj za pročišćavanje UPOV UNIJE
Obzirom na broj ekvivalenata i uvjete ispuštanja otpadne vode, predviđena je izgradnja uređaja odgovarajućeg stupnja, što u ovom slučaju podrazumijeva mehanički predtretman otpadnih voda, sa ispuštanjem u recipijent putem podmorskog ispusta.
Prema podacima iz «Idejno rješenje vodoopskrbe otoka Cresa i Lošinja, uključujući otočja Susak, Unije, Srakane i Ilovik», izrada Hidroconsult Rijeka, 2003., predviđene su slijedeće postojeće i planske vrijednosti broja korisnika, za razdoblje 2001./ 2015./ 2030. godinu, kako slijedi :
Trenutno na otoku živi oko 100 stalnih stanovnika, ležajeva u okviru komercijalnih
sadržaja je oko 200, a tijekom ljeta na otok dolaze i vikendaši (600 – 700), tako da je
ukupan mjerodavan trenutni broj potrošača tijekom ljeta oko 1.000 osoba.
Prema planovima razvoja otoka predviđeno je povećanje broja ležajeva u okviru
privatnog smještaja za cca 200. U okviru planirane marine i sadržaja u uvali Maračol, te ostalih vidova turizma (eko turizam i sl.) predviđeno je cca još 200 dodatnih ležajeva.
Uzevši u obzir sve gore navedeno, u daljnjem proračunu se koristi usvojena vrijednost od ukupno potrošača – 1.400 osoba.
Tijekom 2015. godine, u sklopu izrade STUDIJSKA I PROJEKTNA DOKUMENTACIJA I APLIKACIJSKI PAKET ZA SUFINANCIRANJE OD STRANE EU ZA AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, MALI I VELI LOŠINJ izrađen je Elaborat pod nazivom STUDIJA IZVODLJIVOSTI – NACRT, izrada HIDROING d.o.o. Osijek, u kojem su definirane vodoopskrbne količine za stalno stanovništvo u vrijednosti od 125 l/osoba/dan, dok su podaci za turističke kapacitete veći. Sukladno tome, za područje otoka Unije, usvaja se jedinstvena vodoopskrbna norma od vodoopskrbna norma – 130 l/osobi/dan dok će se za sustav odvodnje ista umanjiti sa koeficijentom 0.85, te ista iznosi otpadne vode po korisniku – 110 l/osobi/dan
Sukladno dostupnim podacima, usvojena je veličine UPOV a od 1.400 ES.
Količine otpadnih tvari po vrijednosti 1 ES i ukupno
Predlaže se koristiti slijedeće veličine prema normi ATV A 198 :
Ekvivalentni stanovnik (ES) Ukupno za 1.400 ES
Pokazatelj Vrijednost Količina otpadnih tvari
KPK, g O2/d 120 168 kg/d
BPK5, g O2/d 60 84 kg/d
Suspendirana tvar, g/d 70 98 kg/d
Ukupni dušik, g/d 11 15.4 kg/d
Ukupni fosfor, g/d 1,8 2.52 kg/d
Količina otpadne vode po 1 ES-u :
110 l/ES/dan u sušnom i 150 l/ES/dan u kišnom periodu
Obzirom na navedeno, ukupna količina dotoka iznosi :
154 m3/dan u sušnom periodu,
210 m3/dan u kišnom periodu,
sve u vremenu najvećeg broja ES-a, odnosno u ljetnoj sezoni.
U konkretnom slučaju, mehanički predtretman bi se sastojao od finog sita otvora 3 mm, sa prethodnom zaštitnom rešetkom (mehaničkom ili automatiziranom) veličine otvora/razmaka štapova od ca 20-40 mm.
Podmorski ispust
Lokacija ispusta nalazi se na sjevernom dijelu naselja Unije s početkom na uređaju za
pročišćavanje otpadnih voda te se nastavlja okomito prema otvorenom moru. Točka ispuštanja u more usvojena je na udaljenosti od 500 m okomito na obalu, sa dubinom od cca 30 m na točki ispuštanja. Obzirom na trasu ispusta i zadovoljenje tražene udaljenosti od obale, sama dužina ispusta bi iznosila cca 650 m. Ukupna duljina ispusta odnosi se na kopneni dio ispusta i podmorski dio ispusta. Detaljnim snimanjem podmorja prije izrade izvedbenih projekata povećana je duljina podmorskog dijela iskopa za 100 m i točka ispusta se nalazi na 32 m ispod srednje razine mora.
Osnovne karakteristike ispusta su:
udaljenost od obale 600 m
Dubina na točki ispuštanja (D) 32.00 m
Glavni zadatak podmorskog ispusta je transportirati otpadnu vodu dovoljno daleko od zone kupanja i dovoljno duboko, ispod zone miješanja površinske vode manje gustoće i dubinske (hladnije vode) veće gustoće. Na našem području je to u ljetnom periodu(vrijeme kupanja) na cca 20 m dubine mora.
Vertikalni profili temperature, slanosti i sigma-t(gustoće) u rujnu
U našem arhipelagu imamo sreću jer je dubina mora dovoljno velika relativno blizu obale, pa nam svi ispusti završavaju duboko ispod zone površinske vode manje gustoće pa otpadna voda koja se na ispustima ispušta i miješa sa hladnom morskom vodom ne isplivava na površinu.
Što će se događati s otpadnom vodom u našem slučaju na Unijama.
Nakon što otpadna voda prođe kroz automatsku rešetku i na taj način krupni otpad (veći od 3mm) pokupimo u kantu za otpad,otpadna voda prolaz kroz uređaj: pjeskolov -mastolov koji je namijenjen da se u njemu istaloži pijesak (anorganski otpad) i isplivaju masti koje se skupljaju u mastolov. Tako pročišćena otpadna vodi puni reviziono okno u koje su ugrađene dvije pumpe. Nakon što se reviziono okno napuni do gornje kote, pumpe tlačnim vodom, direktno tlače otpadnu vodu u ispust kako bi pri izlasku iz cijevi na ispustu dobili brzinu istjecanja otpadne vode od 2m/s. Jedan ciklus se može regulirati od 0,5m3-1,0 m3. Brzina istjecanja važna je kako bi otpadna voda pod mlazom izašla iz cjevovoda i pomiješala se sa što većom količinom čiste morske vode. Na taj se način postiže primarno razrjeđenje otpadne vode. Kako se miješa 0,5-1,0 m3 otpadne vode sa nekoliko tisuća m3 mora već u blizini ispusta imali bi more koje zadovoljava kriterije za kupanje.
Nakon tog primarnog razrjeđenja oblak tog onečišćenog mora koji je ispod dubine od 20 m putuje nošen strujama.
U najnepovoljnijem slučaju da su struje maksimalne brzine od točke ispusta do zone kupanja (100m od obale) potrebno je nekoliko sati.(Zato je određena minimalna udaljenost ispusta od obale-500m) Kako su bakterije i virusi u otpadnoj vodi iz slatkovodnog okruženja u morskoj vodi izumiru za najviše 1-1,5 h. Na taj se način tijekom vremena onaj oblak onečišćenja dodatno razrjeđuje te više ni na koji način ne utječe na kvalitetu mora.
Iskustva sa takovim ispustima u more imamo na našem području. Ispust grada Cresa na koji je tijekom sezone priključeno 11000 potrošača nalazio se do prije 3 godine, ispred vile Kimen na udaljenosti od 150 m u potpuno zatvorenoj Creskoj uvali i na dubini od 30 m i nikada se na 3 mjerne točke koje kontrolira Zavod za javno zdravstvo nije postojalo onečišćenje, a za pročišćavanje se koristi samo rešetka.
Od ostalih uređaja na području Cresa i Lošinja, samo grad Mali Lošinj ima na uređaju prvi stupanj pročišćavanja što je u naravi samo finije sito.
Na kraju kako bi izbjegli sve strahove, kroz projekt pametnih otoka koji je u tijeku planiramo u suradnji s Zavodom za javno zdravstvo obavljati monitoring na području Unija, prije i poslije izgradnje ispusta kako bi mogli analizirati postoje li bilo kakve promjene nakon izgradnje sustava odvodnje.