Nastupom Zagrebačkog kvarteta i kvarteta Papandopulo otvorene su još jedne, 42. po redu Osorske glazbene večeri. Nakon dojmljive izvedbe Šoštakovičeva osmoga gudačkog kvarteta, osorska je publika ponovno čula djelo iz bogate ostavštine festivala, kantatu „Creski kopači“ Ivana Brkanovića, na stihove Vladimira Nazora. Mario Penzar na orguljama i bas Ante Jerkunica pridružili su se Zagrebačkome kvartetu i ostvarili dojmljivu izvedbu ovog vrijednog, ali rijetko izvođenog djela. Njegova asketska suzdržanost u prvome stavku, u drugome se pretvara u snažnu emociju plača i grča creskih kopača, čiju je muku i trud opjevao Nazor. Publika je potom čula novo djelo Željka Brkanovića, Quartet 3, novu festivalsku narudžbu koju odlikuje naglo izmjenjivanje ritmičkih pomaka kroz pet različitih atmosfera.
Kvartet Papandopulo je koncet priveo kraju izvedbom poznatih i rado služanih varijacija Jacquesa Petita. Time je otvorena osorska ljetna koncertna sezona koja ove godine donosi još četrnaest koncerata i četiri natupa studentskih ansambala.
Uz mnogobrojne uzvanike, ljubitelje klasične glazbe, otvorenju su nazočili državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl, zamjenica župana Primorsko goranske županije Marina Medarić, gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako, te gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kučić koja je prilikom otvorenja istaknula: „Od samih početaka, od 1976. godine Osorske glazbene večeri bazirale su se na želji svih nas, a ponajviše na želji osnivača ovog hvalevrijednog festivala, pokojnog gosp. Danijela Marušića, da se otkrije ljepota hrvatske klasične glazbe protkane poviješću. Posebno nas raduje što je posjećenost Festivala iz godine u godinu sve veća – to je istinska potvrda da se razvijamo u pravom smjeru. Ove Večeri bile su i ostale svojevrsni promicatelji cresko – lošinjskog arhipelaga u glazbenom, ali i turističkom smislu. Međutim, ovaj Festival našem je Gradu puno više od toga. Osorske glazbene večeri preobražavaju našu zajednicu i daju uvijek iznova potvrdu kako naša kultura, povijest, baština i izvornost imaju izniman potencijal te kako u domaćim, ali i stranim krugovima uživamo respektabilni ugled. Zahvaljujući prirodnim bogatstvima, brojnim arheološkim nalazima, novoj kulturnoj atrakciji Muzeju Apoksiomena – koji je Lošinj pozicionirao kao neizostavnu destinaciju na kulturnoj karti Europe, te zahvaljujući bogatoj povijesnoj baštini kojom se ponosimo, uvjerena sam kako Osorske glazbene večeri i danas šalju najljepšu razglednicu svijetu. Ovaj Festival daje novo značenje našoj povijesti.“ zaključila je gradonačelnica Kučić.
Ovogodišnje Osorske glazbene večeri otvorio je državni tajnik Partl: „Osorske glazbene večeri, koje od 2011. godine nose status nacionalnog festivala, u svim proteklim godištima uspješno su povezivale našu kulturnu povijest sa suvremenim kretanjima vodeći računa o dijalogu s drugim kulturama i njihovim kulturnim vrijednostima”, istaknuo je državni tajnik Krešimir Partl. Nadodao je i kako je „od osnivanja do danas praizvedeno više od tri stotine skladbi, a o kontinuitetu poticanja kreativnoga stvaralaštva svjedoče i ovogodišnje narudžbe petorici hrvatskih skladatelja čija će djela biti premijerno izvedena. Uz mnoge hrvatske i inozemne umjetnike, Osorske glazbene večeri ove su godine uputile dobrodošlicu i studentskim ansamblima osiguravajući tako koncertnu priliku novim generacijama mladih glazbenika.”
„Za vjerovati je da će Osor, kao promicatelj stvaralačke i izvedbene izvrsnosti, na svoj način doprinijeti ideji predstojećega velikog projekta Rijeka 2020. – Europska prijestolnica kulture, u smislu umjetničke podrške njegovoj raznolikosti”, rekao je u govoru državni tajnik Krešimir Partl.