Grad Mali Lošinj prati reakcije građana koji su na portalima i društvenim mrežama iznijeli niz pitanja i iskazali svoju zabrinutost vezano uz investicije koje se trenutno realiziraju ili su u planu na području otoka Suska. Ovim putem želimo dodatno razjasniti pojedina pitanja jer se nadamo da će naši odgovori pomoći u otklanjaju sumnji u postojanje nedostataka navedenih projekata.
No prije toga, napomenula bih kako se svi projekti koji se provode po mjesnim odborima unaprijed dogovaraju sa samim stanovnicima tih odbora, i to je praksa koja se odnosi na sva mala mjesta i otoke. To se ne odnosi samo na investicije, već i na situacije kada Grad određene nekretnine koje se nalaze u mjesnim odborima daje u najam ili zakup.
Dio gornjeg sela otoka Suska je izvan sustava kanalizacije jer u prvoj fazi nije bio predviđen. Za dio gornjeg sela potrebno je izgraditi crpnu stanicu, priključiti preostale kuće na sustav odvodnje te sa tlačnim vodom na postojeći sustav odvodnje. Projekt kojim bi se obuhvatila odvodnja za preostale kuće je trenutno u fazi izrade i s time su upoznati mještani Suska.
Biološki pročistač je uređaj koji postiže viši standard pročišćavanja od potrebnog za tu količinu otpadne vode i za taj recepijent(more). Na žalost, zbog specifičnih uvjeta na otoku dolazi do poteškoća u njegovu održavanju. Naime, postoji još dosta kuća koje za ispiranje sanitarija koriste vodu iz bunara koja je opterećena kloridima te se proces održanja kvalitetne biološke strukture narušava jer kloridi uvjetuju odumiranje mikroorganizama razlagača koji razgrađuju organsku tvar do anorganske.
Upravo zbog tih poteškoća naručena je izrada projekta koji bi iskoristio djelove postojećeg uređaja za mehaničko pročišćavanje i taloženje, a postojeći ispust bi se produljio na odgovarajuću dubinu (cca35 m) i dovoljnu udaljenost od obale. Uzgred rečeno, projektant je 13.svibnja 2015. na otoku Susku s djelatnicima komunalnog poduzeća kako bi prikupio potrebne podatke i na licu mjesta porazgovarao sa mještanima.
Za potrebe vodoopskrbe predviđen je najsuvremeniji desalinizator koji postupkom obrade vode reverznom osmozom koja sadrži polupropunske membrane visoke učinkovitosti i odstranjuje 99% soli i kontaminanata. Takva tehika pročišćavanja koristi se na velikim brodovima sa brojnom posadom i putnicima. Odabir ovog načina vodoopskrbe je predložen od Hrvatskih voda jer se tehnološkim razvojem, nano tehnologijom, cijena pročišćene vode znatno smanjila pa su velika ulaganja u klasičnu vodoopskrbu neprimjerena u odnosu na mogućnosti koje pruža desalinizacija.
Teško je za očekivati u ova krizna vremena, kada je i način sufinanciranja projekata vodoopskrbe promijenjen, izgradnju tako velikog sustava za relativno mali broj stanovnika.
Rješavanje problema deponije potrebno je uskladiti sa zakonom o gospodarenju otpadom. Aktivnosti po rješavanju tih problema koje komunalno društvo planira provoditi podijelili bi u dvije faze s kojima su mještani Suska itekako upoznati. Prva faza su hitne aktivnosti koje su i dogovorene na sastanku sa mještanima, a to je izrada spremnika za pojedine vrste otpada i postavljanje kanti za odvojeno prikupljanje otpada, te dogovor s građevinskim poduzetnicima oko privremene deponije građevinskog otpada. Drugi dio djelovanja je izrada idejnog rješenja sabirnog mjesta za odgovarajućim spremnicima i mobilnom drobilicom za drvni materijal i biootpad, te nabavka odgovarajućeg plovila koje bi moglo transportirati pres kontejner kapaciteta 10 m3.
Što se tiče parternog uređenja, upravo se na prijedlog mještana otoka Suska izradio projekt parternog uređenja javne površine u Donjem selu, faza I. Ta faza obuhvaća predio spoja sa postojećom rivom zaključno s uređenjem trga. U samom startu bilo je većih problema zbog odstupanja katastra te se pristupilo usklađenju svih katastarskih podloga zaključno sa ulicama u drugom redu, a sve da se realizira projekt i da se ishodi građevinska dozvola.
Nadalje, sam projekt prezentiran je mjesnom odboru odnosno predstavnicima lokalnog stanovništva u prostorijama Grada i drugi puta u prostorijama mjesnog odbora na Susku. Uglavnom je tadašnja primjedba predsjednika MO bila zašto se ne radi betonom, jer drugo na Susku ne bi opstalo i uglavnom se razgovaralo o vrsti biljaka koje su otporne na buru. Oba puta mještani su bili izuzetno zadovoljni projektom. Isti obuhvaća parterno uređenje, javnu rasvjetu, oborinsku odvodnju i hortikulturu. Kako je Susak pod zaštitom konzervatora, tako su ispoštovani i tehnički uvjeti i uvjeti Ministarstva kulture, te je naposljetku u listopadu 2013.g. ishođena građevinska dozvola.
Grad Mali Lošinj se u više navrata prijavljivao na otvorene natječaje radi financiranja realizacije projekta,a obzirom da je vrijednost ukupnog izvođenja 12 milijuna kuna. Obzirom da projekt Suska nije ušao u uži izbor provedenih natječaja, a zbog ograničenog broja projekata koji su financirani natječajima, ove godine je Grad Mali Lošinj osigurao u Proračunu dio sredstava za izvođenje dionice koja je mještanima najvažnija, a to je dio od marketa do škole, sa spojem do luke. Dakle, taj dio je mještanima najvažniji jer su isticali da su na tom putu poplave i da se to mora riješiti.
Istovremeno prvi atraktivni dio projekta, sam ulaz nakon rive se ne bi niti izvodio u ovoj fazi zbog izgradnje desalinizatora, o čemu se također vodilo računa. Da bi se pripremio taj javni natječaj projektant je posebno tehnički i financijski izdvojio funkcionalnu cjelinu, za koju radovi počinju u jesen, ovisno o javnom natječaju.
Vjerujem kako smo s dodatnim pojašnjenjima razjasnili određena pitanja.
Kako bi se unaprijed izbjegle ovakve situacije, ukoliko građani žele preciznije odgovore ili postaviti nova pitanja, najljepše vas molimo da nas kontaktirate. Jedino dijalogom razumjet ćemo potrebe, razmišljanja, želje i osjećaje svih zainteresiranih strana i samo tako moći raspraviti sve nedoumice.