Bistro more, čist zrak, bogatstvo flore i faune, blaga mediteranska klima odlike su cresko – lošinjske otočne skupine koja se proteže od sjeverozapada prema jugoistoku u dužini od 99 kilometara. Nekad samo jedan otok, a danas jedno od najrazvedenijih otočja na Jadranu sačinjavaju ga otoci Lošinj, Cres, Unije, Ilovik, Vele i Male Srakane i Susak.
Klima otoka Lošinja određena je njegovim položajem koji je na samoj sredini sjeverne hemisfere. Upravo zato, otok je diljem svijeta poznat kao klimatsko lječilište. Blaga mediteranska klima djeluje pogodno na dišne puteve, a s novootvorenim Centrom za hemodijalizu, otok se profilira kao jedno od zdravstveno – turističkih odredišta. Razlike između prosječnih godišnjih najnižih i najviših temperatura zraka jako se malo mijenjaju što dodatno pogoduje razvoju bujne vegetacije.
Prema istraživanjima na otoku Lošinju identificirano je čak 1018 biljnih vrsta, koje je Ambroz Haračić podijelio u dvije vrste: istarske i dalmatinske. Tako na otoku možemo pronaći limun, naranče, smokve, mandarine, masline, kaktuse, lavandu, borove, čemprese, bugenvilije i brojne druge biljne vrste. Brojne borove šume postale su zaštitnim znakom otoka što možemo zahvaliti upravo Ambrozu Haračiću, botaničaru i profesoru stare pomorske škole u Malom Lošinju koji ih je donio i zasadio na predjelu današnje park šume Čikat, ali i brojnim pomorcima koji su sa svojih putovanja iz prekomorskih zemalja donijeli mnoštvo egzotičnih biljaka.
Na cresko – lošinjskom otočju nema zmija otrovnica, a kao predstavnike životinjske vrste koja obitava na otočju možemo istaknuti dupine i bjeloglave supove. Bjeloglavi supovi ugrožena su životinjska vrsta, te se aktivno nastoji očuvati okoliš u kojem su nastanjeni. Dupini su česti posjetioci ovog područja te ih se često može vidjeti kako se razigrano kreću uz brodice, ali i uz samu obalu.
Kroz povijest poznat kao važna pomorska luka, Lošinj je iznjedrio brojne pomorce. U podmorju Orijula, otočića nedaleko otoka Lošinja 1996. godine pronađena je antička statua Apoksiomen, kip grčkog atlete neprocjenjive vrijednosti. Pretpostavlja se kako je statua bačena u more za vrijeme oluje u kojoj je predstavljala dodatni teret brodu na putovanju prema sjevernom Jadranu ili Italiji.